Anksioznost: Simptomi, uzroci i kako si pomoći
S vremena na vrijeme, svi osjećamo brigu, napetost ili strah – to je prirodna reakcija tijela na stresne situacije. Međutim, kada osjećaj tjeskobe postane hroničan, preplavljujući i počne ometati svakodnevni život, govorimo o anksioznosti.
Simptomi anksioznosti
Anksioznost se može ispoljiti kroz fizičke, emocionalne i kognitivne simptome, a neki od najčešćih uključuju:
Fizički simptomi:
- Ubrzan rad srca (lupanje srca)
- Kratkoća daha
- Napetost u mišićima (posebno vilica, vrat, ramena)
- Znojenje
- Vrtoglavica ili nesvjestica
- Mučnina ili stomačni problemi
- Osjećaj „knedle u grlu“
- Drhtavica ili osjećaj „unutrašnjeg podrhtavanja“
Emocionalni i mentalni simptomi:
- Stalna zabrinutost, čak i bez realnog povoda
- Osjećaj nadolazeće katastrofe
- Teškoće s koncentracijom
- Razdražljivost
- Nemir i nemogućnost opuštanja
- Poremećaji spavanja
Ponašajni simptomi:
- Izbjegavanje određenih situacija ili ljudi
- Poteškoće u donošenju odluka
- Povlačenje u sebe
Uzroci anksioznosti
Ne postoji samo jedan uzrok anksioznosti. Najčešće nastaje kao kombinacija bioloških, psiholoških i životnih faktora, uključujući:
1. Genetika i hemija mozga
Anksiozni poremećaji mogu biti nasljedni, a promjene u nivou neurotransmitera (posebno serotonina i GABA-e) mogu igrati ulogu.
2. Djetinjstvo i traumatska iskustva
Zanemarivanje, emocionalna nesigurnost ili traumatski događaji (poput gubitka, nasilja, razvoda roditelja) u ranoj dobi često ostave duboke tragove.
3. Hronični stres
Dugotrajna izloženost stresu na poslu, u porodici ili finansijama može „istrošiti“ sistem i dovesti do anksioznosti.
4. Perfekcionizam i visoka očekivanja
Ljudi koji sebi postavljaju nerealne standarde češće razvijaju unutrašnji pritisak, koji prerasta u anksioznost.
5. Fizičko zdravlje i način života
Nedostatak sna, previše kofeina, loša ishrana, fizička neaktivnost – sve to može pogoršati simptome anksioznosti.
Kako si pomoći kada osjećaš anksioznost
Iako se ponekad čini da je anksioznost jača od nas, postoje konkretni koraci koji mogu pomoći u njenom smanjenju:
- Disanje i prizemljenje
Kada osjetiš napad panike ili tjeskobe, fokusiraj se na sporo, duboko disanje. Tehnika 4-7-8 (udiši 4 sekunde, zadrži 7, izdahni 8) može brzo smiriti tijelo.
- Normalizuj osjećanja
Ne govori sebi „Ne bih trebao/la ovako da se osjećam“. Umjesto toga, reci: “Ovo je teško, ali nije opasno. Proći će.”
- Fizička aktivnost
Redovno kretanje – šetnja, joga, plivanje ili ples – pomaže tijelu da izbaci višak stresa i podiže raspoloženje.
- Postavljanje granica
Uči reći “ne” stvarima koje te preopterećuju. Tvoje mentalno zdravlje je prioritet.
- Vodi dnevnik
Zapiši svoje misli, brige, okidače i načine na koje reaguješ. Pisanje pomaže da stekneš uvid i smanjiš osjećaj preopterećenosti.
- Potraži podršku
Razgovaraj s bliskom osobom, terapeutom ili savjetnikom. Ne moraš sve rješavati sam/a.